Čitav azijski kontinent, a pre svega južna i jugoistočna Azija, predstavljaju bogat pejzaž arhitekture sa brojnim građevinama kojima se divi svaki posetilac. Postoje brojni hinduistički, budistički i islamski hramovi iz različitih istorijskih epoha. Ali i brojna moderna zdanja, privlače ljubitelje istorije, religije i arhitekture koji u Aziju dolaze u sve većem broju iz svih krajeva sveta.
Ako i vi želite da otputujete u neku daleku zemlju u Aziji, a pritom volite arhitekturu, pročitajte ovaj tekst. Saznajte koje su to zanimljive lokacije o čijem obilasku vredi razmisliti. Od zlatnih hramova Švedagona, preko najvećeg budističkog hrama Borobodura, pa sve do najviših svetskih kula bliznakinja Petronas. Predstavljamo vam 7 najimpesivnijih građevina južne i jugoistočne Azije.
Švedagon Pagoda, Mjanmar
Švedagon ili Zlatna Pagoda je dve i po hiljade godina stara i 99 metara visoka pozlaćena stupa smeštena na brdu Singutara u gradu Jangonu, nekadašnjoj prestonici Mjanmara, koja s obzirom na svoju visinu i položaj dominira čitavom okolinom.
Kompleks Švedagon sastoji se od stotine hramova, pagoda i manjih stupa. Predstavlja jednu od najraskošnijih građevina u Aziji koja je sva u zlatu. Počevši od baze izrađene od cigli obloženih zlatnim pločama, pa do grandiozne glavne stupe. Glavna stupa koja se uzdiže iznad terasa, sastoji se iz nekoliko delova i takođe je obložena pločama od zlata, a njenu krunu ukrašava 5.448 dijamanata i 2.317 rubina. Na samom vrhun krune stoji najsjajniji od svih ukrasa – dijamant od 76 karata.
Pagoda Švedagon sadrži relikte za koje se veruje da su bili vlasništvo četvorice drevnih reinkarnacija Bude, uključujući i vlasi kose Sidarte Gautame, zbog čega je Burmanci smatraju najsvetijom budističkom pagodom. Ova raskošna građevina jedna je od najvećih turisičkih atrakcija ne samo u Mjanmaru, već i u čitavoj jugoistočnoj Aziji.
Borobodur, Indonezija
Borobodur je najveći budistički hram na svetu. Lociran je na indonežanskom ostrvu Java, u dolini Kedu, nedaleko od grada Muntilan. U ovu stepenastu piramidu ugrađeno je oko 60.000 kubnih metara andezitskog kamenja koje je dovlačeno iz okolnih kamenoloma. Sama izgradnja hrama trajala je 75 godina.
Građevina je kvadratne osnove, sa stranama dužine 123m i sastoji se od 9 složenih platformi – 6 kvadratnih i 3 kružne, u čijem središtu se uzdiže centralna kupola. Vrh kupole nalazi se na visini od 35m i predstavlja najvišu tačku hrama. Od ukupno 504 kamene Budine statue u celom hramu, 72 statue okružuju centralnu kupolu. Ovo veličanstveno zdanje takođe ukrašavaju i 2.672 reljefne ploče.
Sagrađen u 8. i 9. veku, za vreme vladavine dinastije Sailendra, Borobodur je funkcionisao sve do 14. veka. Onda je napušten iz nerazjašnjenih razloga. Stotinama godina ovo monumentalno zdanje stajalo je prekriveno vulkanskim pepelom. I tako sve do 1814. godine, kada ga je grupa istraživača ponovo pronašla. Nakon toga se pristupilo njegovom opsežnom ispitivanju i višedecenijskoj restauraciji.
Hram Borobodur danas je deo UNESCO baštine i jedanaod najgrandioznijih primeraka ne samo indonežanske, već i azijske i svetske arhitekture. Ako se odlučite za putovanje u Indoneziju, nemojte propustiti priliku da vidite ovo veličanstveno delo azijske arhitekture i umetnosti.
Angkor Vat, Kambodža
Angkor Vat je kompleks verskih hramova smešten na oko 240 kilometara od Pnom Pena, glavnog grada Kambodže. Prostire se na ukupnoj površini od 162,6 hektara, i najveća je verska građevina na svetu. Izgradio ga je u ranom 12. veku kmerski kralj Surjavarman II u čast hinduističkog boga Višnua. Krajem istog veka Angkor Vat je pretvoren u budistički hram, što je ostao do današnjih dana.
Sagrađen je od kamena peščara, sa reljefima zadivljujućeg izgleda, arhitektonskim elementima piramide i koncentričnim galerijama. Angkor Vat je dizajniran tako da simbolizuje planinu Meru, mitološki dom bogova u hinduizmu i budizmu. Kompleks je opasan zidinama, a u njegovom središtu nalazi se kenkoks sa 5 tornjeva. Glavni toranj je visine 65 metara.
Angkor Vat danas predstavlja najveću turističku atrakciju Kambodže, a mističnost ovog remek dela kmerske arhitekture na svakog posetioca ostavlja snažan utisak.
Tadž Mahal, Agra, Indija
Smešten na istočnoj obali reke Jamuna u indijskom gradu Agra, mauzolej Tadž Mahal predstavlja jedno od najimpresivnijih dela svetskog građevinarstva i vrhunac mongulske arhitekture i umetnosti. Sagradio ga je u 17. veku mongulski kralj Šah Džahan kao grobnicu svoje treće i omiljene žene Mumtaz Mahal.
Podizanje ovog mauzoleja trajalo je 21 godinu, a za potrebe izgradnje bilo je angažovano više od 22.000 zanatlija i preko 1.000 slonova. Projekat izgradnje je koštao oko 32 miliona rupija, što je ekvivalentno današnjoj vrednosti od 827 miliona američkih dolara.
Tadž Mahal je kompleks u čijem centralnom delu je smeštena ogromna mermerna grobnica, prepoznatljiva po elementima indijske, persijske i islamske arhitekture. Mauzolej je sazidan od belog mermera, kvadratne je osnove, sa ajvanima (nišama) u uglovima koje mu daju oktagoni oblik i natkriven je velelepnom kupolom.
Oko grobnice, na sve četiri strane nalaze se četiri minareta, takođe izrađena od belog mermera, visine oko 40 metara. Zapadno od grobnice smeštena je džamija od crvenog kamena peščara, dok je sa istočne strane smešten još jedan objekat od crvenog peščara koji služi kao kuća za odmor. U sklopu kompleksa Tadž Mahal, čija ukupna površina iznosi oko 17 hektara nalaze se i raskošni vrtovi i bašte.
Manastir Tigrovo gnezdo (Paro Taktsang), Butan
Ova zadivljujuća budistička građevina nalazi se u jednoj strmoj litici, na 3.120m nadmorske visine i na 900m iznad doline Paro u Butanu. Jedna je od najvećih znamenitosti Butana i popularna je turistička odrednica za turiste iz čitavog sveta.
Prema lokalnoj legendi, pećine u ovim stenama bile su u 8. veku mesto meditacije Padmasambhave, velikog budističkog gurua kome se pripisuju najveće zasluge za širenje budizma u ovom delu Azije i koji među stanovnicma Butana uživa isto poštovanje kao i sam Buda. Padmasambhava je, kako legenda kaže, u ovih 13 pećina meditirao 3 godine, 3 meseca, 3 dana i 3 sata, a njemu u čast je ovde 1692. godine podignut manastirski kompleks, smešten oko Tigrovog gnezda, najpoznatije od svih pećina. Po ovoj pećini manastir je i dobio ime.
Za sve posetioce ovog nestvarnog mesta, prvi utisak je uvek dramatičan. Manastirski objekti su igrađeni u vertikalnim stenama i pogled ka njima izaziva vrtoglavicu, a čitav ambijent je još mističniji zbog oblaka od koji se tokom velikog broja dana u godini manastir jedva nazire.
Lotosov hram, Nju Delhi, Indija
Lotosov hram u Nju Delhiju podignut je 1986. godine kao hram bahai vere (bahaizma) i prepoznatljiv je po svom obliku poluotvorenog cveta lotosa, simbola ljubavi, mira i besmrtnosti. Glavni arhitekta na projektu izgradnje bio je Kanađanin iranskog porekla Fariborz Sahba, a sama izgradnja hrama trajala je 10 godina.
Objekat se sastoji iz ukupno 27 latica izrađenih od belog mermera i raspoređenih u 3 grozda. U centralnu unutrašnju dvoranu, koja može da primi više od 2.500 posetilaca i visoka je oko 35m, ulazi se kroz 9 ulaza raspoređenih sa svih strana. Građevinu okružuju 9 bazena, pa iz daljine izgleda kao pravi lotosov cvet koji pluta u vodi, što je posebno zadivljujuće za svakog posmatrača.
Lotosov hram jedna je od najvećih znamenitosti Nju Delhija i čitave Indije, a 2001. godine proglašen je od strane CNN-a najposećenijom građevinom na svetu. Bez obzira što predstavlja simbol bahaizma, hram je otvoren za pripadnike svih vera i godišnje ga poseti oko 4 miliona ljudi. U njemu se ne održavaju religiozne ceremonije, ali zato predstavlja svetski poznat centar meditacije i pročišćenja.
Petronas kule, Kuala Lumpur, Malezija
Za sam kraj ove liste, ostavili smo mesto za jedno savremeno arhitektonsko zdanje. Petronas kule su najpoznatija građevina Malezije i svojevrstan simbol inovacija u modernoj arhitekturi. Predstavljaju višenamenski objekat koji se pre svega koristi u poslovne svrhe, a u njihovom sklopu nalazi se nekoliko opservatorija koje svojim posetiocima pružaju nezaboravan pogled na Kuala Lumpur i čitavu okolinu.
Ovi oblakoderi visoki su 451m, imaju 88 spratova i međusobno su povezani hodnikom. Danas su peta po visini svetska građevina, ali i najviše kule bliznakinje na svetu. Sagrađene u period od 1992-1998. godine, punih šest godina su bile najviše zgrade na svetu, sve do 2004. kada je podignut oblakoder Tajpej 101 u glavnom gradu Tajvana. Danas je najviša svetska građevina Burdž Kalifa u Dubaiju, gradu u kome se nalazi i najviši hotel na svetu.